Uvodna riječ

U studenom 1996, postavši članicom Vijeća Europe, Hrvatska se pridružila najstarijoj europskoj organizaciji načela koje su od njezina osnutka do danas ostala nepromijenjena - promicanje ideala i standarda demokracije i pravne države, te zaštita i poštivanje ljudskih prava. Kao istinska paneuropska organizacija, Vijeće Europe i u današnjoj Europi brzih i dalekosežnih mijena dosljedno se zalaže za Europu bez linija podjele te predstavlja skup država obuhvaćenih, na svjetskom planu, jedinstvenim mehanizmom zaštite ljudskih prava koji proizlazi iz Europske konvencije o ljudskim pravima.  

Na putu prema članstvu u Vijeću Europe Hrvatska je najprije morala ispuniti sve što je bilo sadržano na dugom popisu obveza što ih je preuzela stupanjem u članstvo. U procesu ispunjavanja tih obveza tijekom proteklih 20 godina slika i pozicija Hrvatske u Vijeću Europe iz temelja se promijenila - danas je to slika na kojoj su vidljivi rezultati opće demokratizacije društva jednako kao i rezultati upornog truda u rješavanju posve određenih akutnih problema. Na ovome mjestu može se kazati da je oblikovanju te slike u mnogomu pridonio i rad ovoga Stalnog predstavništva i hrvatske diplomacije uopće kao i djelovanje izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Takova slika posve je u skladu s činjenicom da je Hrvatska danas stabilna i aktivna članica Vijeća, koja načela te organizacije ne samo primjenjuje na nacionalnoj razini već ih i aktivno promiče na širem europskom planu.

Vijeće Europe ostaje od iznimne važnosti i u Europi današnjice, između ostalog i stoga što se upravo djelovanjem u skladu s načelima te organizacije te aktivnom ulogom u njoj na najučinkovitiji način ostvaruje implementacija brojnih standarda, koje Vijeće Europe dijeli i s Europskom Unijom. Svojom aktivnom uključenošću u raznolike djelatnosti Vijeća, Hrvatska na najbolji način svjedoči o tome koliko je „transformirajuća moć“ Vijeća bila značajna u kontekstu procesa ostvarivanja članstva naše zemlje u Europskoj uniji.

Ne treba zaboraviti da pri Vijeću Europe djeluje i Europski sud za ljudska prava, jedina međunarodna sudbena ustanova u svijetu koja omogućuje pojedincu da tuži državu zbog povrede njegovih ljudskih prava. Broj tužbi što ih građani podnose tome sudu pokazuje njegovu golemu važnost kako za zaštitu ljudskih prava tako i za razvijanje i širenje svijesti o njima.

U razdoblju od 18. svibnja do 21. studenog 2018. Hrvatska će, po prvi puta, predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe, ključnim izvršnim i odlučujućim tijelom organizacije. Ovo svakako predstavlja ne samo značajni izazov za našu zemlju, već i veliku odgovornost u kontekstu vođenja organizacije te njezinih procesa odlučivanja i aktivnosti. Ostajemo uvjereni da će Hrvatska na najbolji način uspješno ostvariti ovu zahtjevnu dužnost, u okviru rad i aktivnosti Stalnog predstavništva imaju značajnu i konkretnu ulogu.

Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Vijeću Europe djeluje u Strasbourgu od 1996 (od 1993. kao Misija Republike Hrvatske pri Vijeću Europe i Europskom parlamentu), a s promjenom uloge Hrvatske u toj organizaciji mijenjali su se i izazovi s kojima se naše predstavništvo u svom radu suočavalo i suočava. Vjerujem da će i ove stranice pridonijeti tomu da se barem dio mnogobrojnih aktivnosti stalnoga predstavništva i organizacije pri kojoj ono djeluje približi svima koji su za to zainteresirani. A i to će biti doprinos kontinuiranom ispunjavanju još jednoga od načela Vijeća Europe - razvidnosti rada javnih ustanova. Nadam se da ćete i ove riječi - u skladu s tim načelom - prepoznati kao dobrodošlicu i kao poziv na upoznavanje s našim radom i njegovim smislom.

 

Copyright (c) 1997.- 2018. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana